"NJUJORK TAJMS" preporučuje Beograd turistima: Evo kako provesti 36 sati u našoj prestonici! (FOTO)

“NJUJORK TAJMS” preporučuje Beograd turistima: Evo kako provesti 36 sati u našoj prestonici! (FOTO)

Bogata srpska kuhinja i raznovrsni klubovi i kafići samo su polazna tačka za boravak u ovom gradu na Balkanu gde istorija čeka iza svakog ćoška, piše u tekstu američkog “Njujork tajmsa” o Beogradu


Narodni muzej i Muzej savremene umetnostu su nedavno ponovo otvoreni posle dugotrajnih obnova. Sada žitelji nekadašnje jugoslovenske prestonice čekaju da svet pronađe najkraći put do ovog pristupačnog i prijateljskog grada koji ima toliko puno da ponudi, piše američki list.

Autor teksta boravak u Beogradu počinje u petak posle podne, završava u nedelju, a za svaki dan navodi nekoliko predloga mesta koje treba posetiti.

To su između ostalog, Narodni muzej, Muzej Jugoslavije, Kalemegdan, kao i nekoliko restorana sa ukusnom hranom po njegovom izboru, koktel-barovi, kafići, klubovi…

Kineski turisti u Srbiji su uvek spremni da DOBRO PLATE OVE STVARI!

Foto: Pixabay

Autor ističe Narodni muzej, koji je, kako navodi, smešten u doteranoj neoklasičnoj zgradi i na tri sprata i izlaže veličanstvena dela, uključujući predmete iz rimskog perioda iz cele Srbije, slike majstora kao što su Tintoreto, Mone i Renoar i radove jugoslovenskih slikara i vajara iz 20. veka, među kojima su Marko Murat, Nadežda Petrović i Ivan Meštrović.

Muzej Jugoslavije takođe se našao među beogradskim ustanovama kulture koje treba posetiti.

U tekstu se kaže da je Jugoslavija bila fascinantna mešavina južnoslovenskih naroda, a da ovaj muzej vodi posetioce od Kraljevine Jugoslavije formirane posle Prvog svetskog rata, kroz period socijalističke Jugoslavije iz vremena posle Drugog svetskog rata, i perioda Josipa Broza Tita.

U sklopu muzeja nalazi se i Titov grob, ukusno izrađen od mermera ispod staklenog plafona u zgradi koja se zove Kuća cveća, piše autor.

Dodaje da posetioci mogu da vide i kolekciju poklona koje je Tito primio od drugih svetskih lidera i javnih ličnosti, među kojima je kamen sa Meseca, koji mu je poklonila posada Apola 11. Nezabobilazna lokacija za sve posetioce Beograda, pa i za izveštača Njujork tajmsa je Kalemegdanska tvrđava.

U tekstu se navodi da je to mesto na kojem je Beograd rođen.

Nekada rimsko utvrđenje Singidunum, a kasnije srednjovekovna turska tvrđava, sredinom 19. veka Kalemegdan je pretvoren u park, u kojem se danas nalaze kafići, muzeji i Beogradski zoološki vrt, piše autor.

On ističe da je to prijatno mesto za nedeljnu šetnju sa kojeg se širi pogled na ušće Save u Dunav.

Evo gde se sada nalazi POBEDNIK! (FOTO)

Kao mesto za fotografisanje on preporučjuje Pobednika, kako kaže, spomenika podignutog 1928. godine kao spomen na pobedu Srba nad Osmanlijama i Austrougarskim carstvom u Prvom svetskom ratu.

Kada je reč o gastronomiji, kuvari, kako se navodi, kreativno pripremaju srpsku kuhinju, a autor preporučuje i mesta gde se može naći “hrana za utehu” i razni specijaliteti.

On navodi da nostalgični Njujorčani mogu da naruče omlet sa slaninom i sirom ili odličan jagnjeći hamburger, ali da bi posetioce možda više zanimala balkanska jela, kao što su grilovani miročki sir sa senfom i medom, laki i sočni ćevapi od jagnjetine, umesto uobičajene govedine ili teleći jezik sa cveklom.

Kada je u pitanju balkanska kuhinja, on čitaocima preporučuje da probaju suve šljive rolovane slaninom, kobasice iz Slavonije, gulaš iz Vojvodine i sireve iz cele Srbije, kao i šopsku salatu.

Još jedna preporuka autora je i tradicionalni balkanski specijalitet, pljeskavica, a kako kaže, najbolja je servira sa ajvarom i kajmakom, koja se služi u jednom restoranu.

U tekstu je pažnja posvećena i zabavi, pa se preporučuju klubovi gde ima žive svirke.

I u ovom tekstu kao nesto karakteristično pominje se rakija.

Ne možete da bacite šljivu, a da ne pogodite nekoga ko ne proizvodi svoju rakiju, žestoko alkoholno piće od voća sa snagom da otopi stomak, navodi autor.

On dodaje da je probao domaću rakiju koja je ležala u buradima i do 10 godina, kao i da se pored šljivovice mogu naći još 22 vrste rakije, od dunje, jabuke, kajsije…

Autor ima preporuku i za šoping, a među njima je retro modna radnja, sa proizvodima iz 1960-ih, 70-ih, kao i 80-ih, ali kaže da se može naći i nešto savremenije poput pametno dizajniranih majica sa natpisima vezanim za Beograd.

Foto: Pixabay

Izvor: PRessSerbia/Tanjug

Jedini sport koji čuva kosti: PLIVANJEM PROTIV OSTEOPOROZE!

Poslednjih godina mnogo se govori o osteoporozi i drugim problemima sa kostima, koji posebno ugrožavaju stariju populaciju, ali ni mlađa nije sasvim pošteđena. Na gustinu kostiju utiču mnogi faktori, od životnog doba, pola (više su ugrožene žene), ishrane, fizičkih aktivnosti… Naravno, javlja se nedoumica – kako ojačati kosti vežvanjem a da ne rizikujemo povrede? Odgovor je jednostavan – plivanjem.

Ovaj bazični sport, čije su dobrobiti za ljudsko zdravlje poznate od davnina, od nas ne traži ni naročitu kondiciju, a njegove prednosti su nemerljive, posebno kada je reč o kostima. One, kao što je poznato, dostižu svoju najjaču gustinu u 25. godini života, te je posebno važno baviti se sportom u ranoj mladosti, a u kasnijim godinama plivanje je jedini siguran izbor za kosti, i to iz dva razloga: dok plivate, ne možete zadobiti prelom, a istovremeno, plivanjem ojačani koštani sistem biće dobra potpora na suvom. Dakle, ovako bolest možemo i sprečiti i lečiti!

Ovu tezu dokazalo je i istraživanje univerziteta u Tokiju, izvršeno na uzorku od 3.280 ispitanika uzrasta od 18 do 80 godina. Između ostalog, utvrđeno je da su posle šestomesečnog plivanja tri puta nedeljno po 45 minuta, učesnicima koji su imali osteoporozu proces slabljenja kostiju znatno usporen u 83 odsto slučajeva, dok je kod 15 procenata zaustavljen. Posebno dobre rezultate imale su žene u postmenopauzi, koja je i najrizičnija grupa kada je osteoporoza u pitanju.

Pritom, plivači su sami birali stil plivanja koji im najviše odgovara, a ova aktivnost povoljno se odrazila i na njihove zglobove. Očekivano, mlađim plivačima kosti su dodatno ojačale, a većina ispitanika je zbog dobrih rezultata odlučila da nastavi sa redovnim plivanjem. Isti eksperiment možete sprovesti i vi, dovoljno je samo malo dobre volje da odete do zatvorenog bazena dok nam ponovo ne dođu topliji dani. Kao bonus, tu su i zdravije srce, jači mišići, poboljšan kapacitet pluća i, naposletku, i bolja linija.

foto: shutterstock

ŠTA KAŽU KLADIONICE: Evo ko je favorit u finalu između Novaka i Federera

IZAŠLA JE NOVA ATP LISTA: Smena na VRHU, Nadal ponovo prvi

Promena posle više od godinu dana.

Rafa ima 640 bodova više od Srbina, koji je bez prvog mesta ostao zahvaljujući tome što su pred poslednji turnir u sezoni obrisani bodovi i iz Pariza i iz Londona, ukupno 1.600.

Do promene na čelu i povratka Novaka Đokovića na tron može da dođe već u Londonu na završnom Mastersu.  Prvi uslov je da Srbin u Londonu uđe najmanje u finale.

Ukoliko to učini, postiji nekoliko načina da se vrati na prvo mesto. Prvi je da Nadal ne stigne do finala, a Novak osvoji turnir.  Ukoliko to učini, postiji nekoliko načina da se vrati na prvo mesto. Prvi je da Nadal ne stigne do finala, a Novak osvoji turnir. ​​​​​​ Ni sve pobede u Londonu Novaku ne garantuju povratak na prvo mesto. Naime, ukoliko Nadal stigne do finala bez poraza on će ostati na prvom mestu.

Ukoliko se dogodi da Đoković osvoji titulu, a da je prethodno izgubio jedan meč u grupnoj fazi, Nadal će ostati na čelu ATP liste ako stigne do finala sa bar dve pobede u prvoj fazu.

Postoji opcija da Novak do titule ‘najboljeg na svetu’ dođe i sa osvojenom titulom u Londonu sa dva poraza u grupnoj fazi. Ono što je u tom slučaju bitno je da Nadal ne pobedi u sva tri meča u grupi ili da ne stigne do finala. Ako Srbin izgubi finale, Nadal će godinu završiti kao prvi uz bar dve pobede u grupi.

I poslednji scenario je da Novak izgubi finale uz jedan poraz u grupi. Nadalu je u tom slučaju potrebna samo jedna pobeda.

Treće mesto i dalje je rezervisano za Rodžera Federera (6.190), četvrti je Danil Medvedev (5.705), a peti Dominik Tim (5.025). Od šeste do desete pozicije bilo je promena – Stefanos Cicipas je na šesto mestu prestigao Aleksandra Zvereva, koji je sada sedmi, Mateo Beretini i Roberto Bautista Agut su napredovali po jedno mesto, a Top 10 kompletirao je Gael Monfis, četvrtfinalista Pariza.

Od srpskih igrača skoro svi su zabeležili blagi pad u odnosu na proteklu nedelju. Dušan Lajović je pao jedno mesto i trenutno je 35, Laslo Đere je ostao na 38. poziciji, Filip Krajinović je natadovao sa 41. na 40, dok je Miomir Kecmanović sa 65. pao na 60. mesto. U top 200 su još Nikola Milojević (152), Viktor Troicki (159) i Danilo Petrović (170).

Foto: Wikipedia

Izvor: PRessSerbia/Srbija Danas