I očevi pate od postporođajne depresije

I očevi pate od postporođajne depresije

Od postporođajne depresije, koja pogađa jedan broj novopečenih mama, pate i očevi, a simptomi su zbunjenost, umor, manjak energije i osetljivost.


Istraživanja pokazuju da u SAD od ovog problema pati jedan od četiri tate, koji se na tegobe žale najčešće tri do šest meseci posle rođenja bebe.

Međutim, mali broj njih se obrati lekaru za pomoć.

Jedan od razloga za pojavu depresije jeste veći broj obaveza koje muškarac ima oko brige o bebi, ali i iscrpljenost, nesanica, manjak koncentracije…

Foto: Pixabay

Izvor: PRessSerbia/Politika

TREĆINA OČEVA PATI OD DEPRESIJE NAKON ROĐENjA DETETA

TREĆINA OČEVA PATI OD DEPRESIJE NAKON ROĐENjA DETETA

Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je kako trećina (34%) britanskih očeva tvrdi da su iskusili „postporođajnu depresiju“. Gotovo dve trećine ovih ispitanika osećalo je teskobu nakon rođenja deteta, dok je trećina priznala da im je bilo veoma teško da se zbliže sa detetom.


Na pitanje kako su se osećali na samom početku tog novog putovanja, četvrtina očeva (24%) navela je „enorman pritisak“ jer moraju da obezbede sve za porodicu, dok je 22% očeva izjavilo da su usled manjka sna krajnje iscrpljeni. Petina očeva (21%) rekla je da su pod velikim stresom zbog novih odgovornosti; 16 odsto žalilo se da više nema vremena za stvari u kojima uživaju, a 15% očeva se oseća kao da su „zakazali kao roditelji“. 

Istraživanje koje je naručio Ergobaby UK otkrilo je i to kako se polovina novih očeva (49%) oseća posramljeno zato što se teško nosi sa novim izazovima. Na pitanje o izvorima tog pritiska, njih 40% izjavilo je da oseća osudu članova porodice, 32% je oseća od prijatelja, a više od trećine novih očeva osećalo je pritisak od društva u celini, pri čemu je jednom od deset očeva rečeno da se jednostavno „sabere“. Stoga nije ni čudo što više od polovine britanskih očeva (55%) uopšte ne govori o svojim „mukama po roditeljstvu“, već pati u tišini.

Dvojica od petorice britanskih očeva izjavili su kako im je bio nametnut osećaj srama zbog aktivne roditeljske uloge koju su preuzeli, na primer zbog nošenja novorođenčeta, zajedničkog roditeljskog odsustva ili guranja kolica. Možda su takvom stavu doprinele i nedavne kritike u istaknutim medijima upućene na račun slavnih očeva u javnosti. Uzmimo samo prošlogodišnju kontroverznu izjavu poznatog novinara kako je jedan slavni glumac nošenjem svog novorođenčeta „izgubio muževnost“. 

Veliki broj od 84 posto ispitanih, smatra kako uticaj rođenja deteta na očeve prolazi nezapaženo, a 72% njih izjavilo je kako novim očevima nije pružena dovoljna podrška. I dok su psihološki problemi koje majke mogu iskusiti tokom „babina“ dobro poznati i priznati, njihovim se partnerima ne pridaje tolika pažnja.

TREĆINA OČEVA PATI OD DEPRESIJE NAKON ROĐENjA DETETA

 

Evo što je Amanda Loveday, direktorka marketinga u kompaniji Ergobaby UK, rekla o rezultatima istraživanja: „Ovo istraživanje pokazuje kako očevima ne pružamo ni alate, ni vreme za prilagođavanje na roditeljstvo. Promocijom jednostavnih radnji kao što je nošenje novorođenčeta – a koje može umanjiti stres i pojačati zbližavanje – ili otvorenim razgovorima bez srama o strahovima i brigama, možemo bolje pripremiti nove očeve kako bi uživali u pozitivnim stranama roditeljstva“.

Nošenje novorođenčeta za britanske očeve je jedan od tri glavna načina zbližavanja, a prema istraživanju 62% njih smatra kako im je nošenje deteta pomoglo da se povežu, pa bi se stoga očevi trebali podsticati na takve izbore, a ne izvrgavati ruglu zbog njih. Druga dva najpopularnija načina za zbližavanje bila su igranje sa detetom (71%) i pričanje sa detetom (66%). 60 posto dodalo je i to kako im je u povezivanju pomoglo i stavljanje deteta na spavanje; 57% ih je reklo da je to bilo kupanje deteta, a 52 posto ispitanika smatra da bi očevi trebali što češće detetu davati bočicu.

Budući da je čak 9 od 10 očeva (neverovatnih 88%) reklo kako bi smatrali vrlo korisnim da novim očevima bude dostupno više informacija o povezivanju sa detetom, evidentno je da postoji želja da se nauči više. Istraživanje sprovedeno nad 1.000 britanskih očeva pokazalo je i to da nadmoćnih 92% očinstvo ne bi, usprkos svim nedaćama, mijenjalo ni za što na svetu, a 96 posto njih smatra da je biti otac najbolje iskustvo koje postoji.  

 

Al Ferguson, osnivač vodeće mreže za roditelje TheDadsNet, komentarisao je: „Prvi meseci roditeljstva posebno su teški, a kod novih se očeva sve češće pojavljuju osećaji teskobe, izolovanosti i depresije. Ta stanja često ne budu dijagnostifikovana jer se muškarci srame priznati i/ili zbog njih osećaju krivicu“. Perinatalno zdravlje važno je kako za majke, tako i za očeve, a rano uspostavljanje čvrste veze – kroz primenu jednostavnih koraka kao što su nošenje novorođenčeta ili razgovar sa prijateljima i porodicom – može uveliko doprineti mentalnoj dobrobiti roditelja i dece.“

Izvor: PRessSerbia

Foto: Promo

 

Kako vežbe utiču na celokupno fizičko, kognitivno i psihičko zdravlje ?

Evo Kako vežbe menjaju vaš mozak, poboljšavaju pamćenje i doprinose bržem razmišljanju…


Mnogo je razloga zbog kojih biste trebali da budete fizički aktivni i ubacite bilo koju vrstu vežbanja u svoju svakodnevnu rutinu.

Neke od najvećih koristi od vežbanja uključuju ostanak u formi, sprečavanje gojaznosti i smanjivanje šansi za nastanak srčanih oboljenja, šloga i dijabetesa – nekoliko smrtonosnih bolesti koje pogađaju ljude širom smeta.

Međutim, tu je još jedna korisna stvar kod vežbanja koja nije toliko poznata – vežbanje vas čini pametnijim! Da, to je tačno i čak mnoga istraživanja širom sveta su ovo dokazala.

hrana_za_mozak_featured

Vežbanje ima brojne efekte na mozak što vam može pomoći da poboljšate pamćenje i kapacitete za učenje. Zapravo, redovna fizička aktivnost pomaže u smanjivanju rizika od kognitivnih poremećaja i demencije.

Kad vežbate, vaš organizam je u aktivnom stanju, što pomaže u poboljšavanju cirkulacije krvi i dotoka kiseonika u mozak. Ovo podrazumeva poboljšano funkcionisanje nervnog sistema, što poboljšava celokupno fizičko, kognitivno i psihičko zdravlje.

moderna_tehnologija_mijenja_rad_mozga_zzjzdnz

Što više vežbate, to će vaš mozak biti aktivniji. Ipak, ovo ne znači nužno da se morate svakodnevno preznojavati u teretani ili trčati maraton. Samo 30-40 minuta svakodnevnog umerenog vežbanja poput brže šetnje ili 15-20 minuta nešto žustrijeg vežbanja je sve što vam je potrebno.

Ovde navodimo 10 načina na koje vežbanje može poboljšati vaše moždane funkcije.

  1. Smanjuje stres i anksioznost

Ovo je jedan od najboljih efekata vežbanja na vaše mentalno zdravlje. Vežbanje oslobađa razne biohemijske supstance u mozgu („za dobro raspoloženje“) poput dopamina, endorfina i norepinefrina, koje su povezane sa boljim kognitivnim funkcionisanjem, većom budnošću i boljim raspoloženjem.

thumb

Osim što oslobađa ove hormone za dobro raspoloženje, takođe izbacuje iz organizma kortizol i adrenalin, hormone stresa. Dodatno, vežbanje vam odvraća pažnju sa svakodnevnih problema i tako vam „daje zadatak“ na šta da fokusirate svoju energiju.  Neka istraživanja su dokazala da vežbanje ima umereno pozitivan efekat na smanjivanje nivoa stresa i anksioznosti. Takođe je primećeno da su ljudi koji su vodili stresniji život imali mnogo više koristi od redovnog vežbanja. Redovno vežbanje pozitivno utiče na patopsihološku anksioznost. Dodatno, vežbanje je povezano sa smanjenom anksioznošću; međutim, potrebno je još istraživanja u kliničkim uslovima kako bi se dokazala efikasnost vežbanja na anksiozne poremećaje.

  1. Ublažava i sprečava depresiju

Vežbanje u velikoj meri pomaže u borbi i sprečavanju simptoma depresije.

Depresija je mentalno stanje koje ograničava mogućnosti neurotransmitera (hemijskih supstanci u mozgu) da „uspostave“ bolju komunikaciju među moždanim ćelijama i poboljšava mogućnost mozga da se prilagodi na nove situacije.

xlarge

Vežbanje pomaže u borbi protiv ovih simptoma depresije tako što potpomaže proizvodnju neurotrofnog moždanog faktora. Neurotrofni moždani faktor je vrsta proteina koja pomaže neurotrasmiterima da efikasno obavljaju svoju funkciju.

Sprovedena su istraživanja kako bi se ispitala efikasnost vežbanja na smanjivanje simptoma depresije, iako su antidepresivi ostali predmet debata. Jedno od ovih istraživanja je pokazalo da bi fokus trebalo da bude na učestalosti vežbanja pre nego na njegovom trajanju ili intenzitetu dok se raspoloženje ne popravi. Drugo istraživanje je pokazalo da 30 minuta umerenog vežbanja pet dana nedeljno tokom 12 nedelja smanjuje simptome depresije za gotovo 50%. Treće sprovedeno istraživanje je pokazalo da je vežbanje efikasno kao tretman protiv depresije kao i bilo koja druga alternativa, poput psihološke terapije ili lekova. Međutim, još jedno sprovedeno istraživanje je pokazalo da vežbanje ne samo da pomaže u borbi protiv depresije, već i u njenoj prevenciji.

  1. Smanjuje rizik od demencije i Alchajmerove bolesti

Vežbanje, kako fizičko tako i mentalno, je od velike pomoći u smanjivanju rizika od nastanka demencije i Alchajmerove bolesti, dva česta kognitivna problema koji dolaze sa starenjem. Razlog tome je što vežbanje poboljšava dotok krvi i kiseonika u mozak, što rezultira višim nivoom neurotrofnog moždanog faktora, proteina koji podstiče razvoj nerava koji su važni za moždano zdravlje.

usporava-atrofiranje-mozga

Prema nekim istraživanjima, fizička aktivnost štiti mozak na neurološki način i deluje preventivno ili kao vrsta tretmana protiv demencije i „starenja mozga“. Jedno istraživanje je pokazalo da je vežbanje odlična terapeutska strategija u borbi protiv demencije ili blažih kognitivnih poremećaja i da vežbanje ne bi trebalo zanemariti. Fizička aktivnost ima pozitivan uticaj na starenje mozga i sprečavanje demencije. Redovno vežbanje je jedna od mnogobrojnih zdravih navika za koje je dokazano da su pomogle u usporavanju i sprečavanju demencije kod 60% muškaraca.

smanjuje-rizik-od-demencije-i-alchajmerove-bolesti

Jedno istraživanje je pokazalo da se razvoj Alchajmerove bolesti može dosta usporiti kroz više čitanja i korišćenje efikasnih metoda usmerenih na smanjivanje faktora rizika za vaskularne bolesti, koji uključuju i redovnu fizičku aktivnost.

  1. Povećava IQ

Vežbanje vas čini pametnijim!

Jedno istraživanje je pokazalo da je vežbanje jednostavan, a ipak vrlo važan metod poboljšavanja mentalnih funkcija kod dece uključujući i kognitivni razvoj. Ovo istraživanje je došlo do zaključka da deca koja redovno vežbaju aerobik imaju bolje rezultate na IQ testovima.

Drugo istraživanje je pokazalo na koji način vežbanje može pomoći u povećavanju IQ-a. Istraživanje je uključivalo preko milion Šveđana i primećena je veza između kardiovaskularnog zdravlja i povišenog IQ-a.

povecava-iq

Pokazalo se da su mlađi, zreli ljudi, koji su poboljšavali svoje srčano zdravlje između 15 i 18 godina, takođe primetili i značajno povećanje IQ-a.

Vežbanje ne samo da povećava IQ, već takođe pomaže i u sveukupnom kognitivnom razvoju. Istraživanja su pokazala da vežbanje, ne samo aerobik, može biti izuzetno korisno za poboljšavanje kognitivne fleksibilnosti. Istraživanje je dokazalo blisku povezanost aerobnih vežbi i povećane mentalne brzine, bolje pažnje i kognitivne fleksibilnosti.

  1. Poboljšava raspoloženje

Aerobik i vežbe jačanja mišića igraju važnu ulogu u poboljšavanju raspoloženja.

Jedno istraživanje je bilo usmereno na efekte vežbanja na anksioznost, depresiju i raspoloženje. Zaključak istraživanja je pokazao da vežbanje takođe može povećati telesnu temperaturu, cirkulaciju krvi u mozgu i uticati na hipotalamus, hipofizu i adrenalne žlezde i psihološku reakciju na stres.

Drugo istraživanje je podrazumevalo deljenje 156 ljudi u tri grupe od kojih je jedna vežbala, druga uzimala lekove, a treća i vežbala i uzimala lekove. Ispitanici u grupi za vežbanje su vežbali triput nedeljno po pola sata. Zaključak na kraju istraživanja je bio da je samo vežbanje bilo podjednako efikasno kao i lekovi ili lekovi u kombinaciji sa vežbanjem kod poboljšavanja raspoloženja i u borbi protiv depresije.

vise-mozdanih-celija

Vežbanje pomaže u pojačanom lučenju serotonina u mozgu, vitalnog neurotransmitera povezanim sa dobrim zdravljem i raspoloženjem. Povećan nivo serotonina pomaže u poboljšavanju raspoloženja, pa zbog toga vežbe deluju kao prirodni antidepresiv na mozak.

Takođe, vežbanje povećava lučenje dopamina, jednog od hormona sreće koji pomaže u održavanju dobrog raspoloženja i smanjuje nivo stresa i anksioznosti. Vežbanje oslobađa i endorfine, koji su takođe poznati po tome da prirodno poboljšavaju raspoloženje, kao i pamćenje.

  1. Više moždanih ćelija

Kako starimo, naše moždano tkivo se „osipa“, a nove ćelije se manje proizvode. Međutim, vežbanje pomaže u proizvodnji više novih moždanih ćelija tako što poboljšava dotok krvi u mozak, a samim tim i dotok kiseonika koji je neophodan mozgu.

Vežbanje pomaže u „izgradnji“ mozga. Pojačava neurogenezu, proces formiranja novih nervnih ćelija u mozgu. Vežbanje pomaže u stimulaciji proizvodnje nogina, proteina u mozgu koji je odgovoran za proizvodnju osnovnih moždanih ćelija i neurogenezu.

Dalje, vežbanje pomaže u proizvodnji neurotrofnog moždanog faktora koji ubzrava razvoj i podstiče razmnožavanje  novih moždanih ćelija. Ovo posebno važi za hipokampus, deo mozga koji je odgovoran za pamćenje. Dakle, što više vežbate, to se proizvodi više neurotrofnog moždanog faktora.

ublazava-i-sprecava-depresiju

Istraživanje sprovedeno na pacovima koji su trčali u točku je pokazalo da se kod njih stvorilo u proseku 2-3 puta više novih neurona u hipokampusu nego kod životinja koje se nisu bavile nikakvom fizičkom aktivnošću tokom 6-8 nedelja posmatranja. Ovo istraživanje je takođe pokazalo da intenzitet i dužina treninga nisu imali nikakav ili izuzetno mali efekat na razvoj novih moždanih ćelija. Sa druge strane, manjak vežbanja zaista uzrokuje odumiranje starih moždanih ćelija.

Još jedno istraživanje je pokazalo da je manjak kardiovežbi, posebno u kombinaciji sa povećanim krvnim pritiskom kod osoba u srednjim godinama povezano sa smanjivanjem zapremine mozga oko dve decenije kasnije. U srednjim godinama su kardiovežbe vrlo važan faktor ako želite da osigurate odlaganje starenja mozga i sprečavanje demencije.

  1. Usporava atrofiranje mozga

Kada uđete u tridesete godine, zapremina mozga prirodno počinje da se smanjuje, posebno u predelu hipokampusa. Ovo može uticati na pamćenje, kognitivne sposobnosti i čak može izazvati početak razvoja demencije. Vežbanje, čak i u umerenoj meri, pomaže u smanjivanju gubljenja 1-2% zapremine mozga. Kod starijih osoba je primećeno da je vežbanje vrlo korisno za poboljšavanje pamćenja.

smanjuje-rizik-od-demencije-i-alchajmerove-bolesti-2

Primećeno je i da je redovno vežbanje u tesnoj vezi sa zapreminom mozga. Istraživanje sprovedeno na odraslim osobama od 18 do 45 godinama je pokazalo da je ukupno vreme provedeno u vežbanju tokom nedelje u bliskoj vezi sa veličinom hipokampusa. Takođe, redovno vežbanje je od velikog značaja u zaštiti mozga protiv prirodnog „propadanja“.

  1. Poboljšava pamćenje

Čak i umerene, ali redovne vežbe poput šetnje mogu pomoći u poboljšavanju sposobnosti učenja, funkcija pamćenja i sposobnosti apstraktnog razmišljanja. Poboljšana „ishrana“ i dotok kiseonika u mozak pomaže u poboljšavanju sposobnosti učenja i pamćenja.

Vežbanje deluje kao prirodni „pojačivač“ pamćenja. Pomaže u poboljšavanju ove moždane funkcije tako što podstiče nastanak novih kapilara i poboljšavanja cirkulacije krvi u mozgu. Ovo dovodi do veće proizvodnje proteina, što dalje pomaže u stimulaciji nastanka novih nervnih ćelija i poboljšavanja funkcije neurona u mozgu.

poboljsava-pamcenje

Vežbanje takođe pomaže u poboljšavanju funkcija razmišljanja na apstraktnom nivou, što je važno za ponašanje, planiranje, organizaciju i rešavanje problema. Intenzivne vežbe aerobika daju različite pozitivne efekte na ove moždane funkcije. Dalja istraživanja su pokazala da i redovno vežbanje umerenog intenziteta imaju značajan efekat na moždane mehanizme koji su povezani sa kratkoročnom memorijom. Zanimljiva je činjenica da ako radite aerobik četiri sata nakon učenja, poboljšava se asocijativna memorija. U ovo vreme se takođe povećava aktivnost hipokampusa.

  1. Poboljšava koncentraciju

Vežbanje u velikoj meri pomaže u „razbistrivanju misli“, smirivanju nervoze i poboljšavanju koncentracije i pažnje. Takođe je povezano i sa poboljšavanjem sposobnosti učenja. Vežbanje ima pozitivan efekat na sve kognitivne funkcije. Jedno istraživanje je pokazalo da  su koordinativne vežbe dosta efikasnije kod pojačavanja koncentracije i pažnje. Dovode do pre-aktivacije određenih delova mozga, kao i do pojačane pažnje.

poboljsava-koncentraciju

Potvrđena je i hipoteza da intenzivne fizičke vežbe pojačavaju pažnju kod dece i adolescenata sa poremećajima pažnje i/ili hiperaktivnim sindromom. Ovo može biti vrlo korisno za njihovo učenje, jer je pažnja od najveće važnosti za uspeh u školi.

  1. Čini vas srećnijim.

Vežbanje je jedna od stvari koja vas može učiniti generalno srećnijim na mnogo načina.

Vežbanje oslobađa dopamin, jedan od hormona sreće koji igra važnu ulogu u poboljšavanju raspoloženja i osećaju zadovoljstva. Što više vežbate, to organizam oslobađa više dopamina i osećate se srećnijim. Vežbanje pojačava i lučenje serotonina i endorfina koji vas mogu učiniti srećnijim i raspoloženijim. Dokazano je da je dosta fizičke aktivnosti povezano sa dobrim raspoloženjem i da ima pozitivan efekat na raspoloženje kod starijih ljudi.

Osim toga, vežbanje pojačava vaše samopouzdanje koje na kraju dovodi do boljeg raspoloženja.


Hvala što čitate Muški blog!